Zemni ili prirodni plin je mješavina ugljikovodika koji se najvećim dijelom (85 do 95%) sastoji od metana — CH4, ostali udio (5 do 15%) su složeniji ugljikovodici (propan, butan), dušik (N) i ugljični dioksid (CO2) i sumpor (S).
Prirodni plin je lakši od zraka, nije otrovan, ali svojom koncentracijom smanjuje količinu kisika u slučaju propuštanja u zatvorenom prostoru. Prirodni plin je bez boje i mirisa, te mu se dodaju odoranti specifičnog mirisa zahvaljujući kojim možemo osijetiti i najmanja propuštanja na plinskim instalacijama Koncentracija od 5 do 15 % prirodnog plina u smjesi sa zrakom tvori eksplozivnu atmosferu.
Korištenje plina
Prirodni plin je dar prirode!
Upotrebljava se u kućanstvu za grijanje prostora, pripremu tople vode, termičku obradu hrane, a koristi se i sve više za hlađenje prostora. Prirodni plin nalazi svoju široku potrošnju u industriji za tehnološke procese, kao gorivo ili kao sirovina, te za grijanje i hlađenje prostora. Prirodni plin koristi se za proizvodnju električne energije, te kao gorivo za motore sa unutarnjim izgaranjem za pogon motornih vozila. Upotrebljava se pod nazivom CNG (compressed natural gas) ili ukapljen na temperaturi od minus 162°C pod nazivom LNG (liquefield natural gas). Prednost uporabe prirodnog plina je u ispuštanju 50 % manje štetnih plinova od dizel motora. Prednost je u nepostojanju krutih čestica, stvaraju manju buku i konačno ekonimičniji su u odnosu na dizel ili benzinske motore.
Danas je u ukupnoj primarnoj energetskoj bilanci Hrvatske, prirodni plin prisutan je u sve značajnijem udjelu (oko 30%). Iako izvori prirodnog plina nisu obnovljivi, procjenjuje se da za današnju razinu potrošnje, postoje svjetske zalihe za slijedećih 100 godina.
Standardna kvaliteta plina
Sve vrijednosti odnose se na obujam plina od 1 m3
pri apsolutnom tlaku plina 101.325 Pa (1,01325 bar) i pri navedenim referentnim uvjetima (temperatura izgaranja/temperatura plina).
| PRIRODNI PLIN | Referentni uvjeti | |
| 25/0 0C | 15/15 0C | |
| A. Kemijski sastav, mol % | ||
| Ugljični dioksid (CO2) maksimalno | 2,5 | |
| Kisik (O2) maksimalno | 0,001 | |
| B. Sadržaj sumpora, mg/m3 | ||
| Sumpor ukupni (S) maksimalno | 30 | |
| Sumporovodik i karbonil sulfid ukupno (H2S+COS) maksimalno | 5 | |
| Merkaptani (RSH) maksimalno | 6 | |
| C. Gornja ogrjevna vrijednost Hg, kWh/m3 | ||
| minimalno | 10,96 | 10,40 |
| maksimalno | 12,75 | 12,09 |
| D. Donja ogrjevna vrijednost Hd, kWh/m3 | ||
| minimalno | – | 9,37 |
| maksimalno | – | 10,86 |
| E. Gornji Wobbe – indeks Wg, kWh/m3 | ||
| minimalno | 13,60 | 12,90 |
| maksimalno | 15,81 | 15,00 |
| F. Donji Wobbe – indeks Wd, kWh/m3 | ||
| minimalno | – | 11,62 |
| maksimalno | – | 13,51 |
| G. Relativna gustoća d | ||
| minimalno | 0,555 | |
| maksimalno | 0,70 | |
| H. Točka rosišta, °C pri tlaku od 70 bar | ||
| vode | -8 | |
| ugljikovodika | -2 | |
| I. Metanski broj | ||
| minimalno | 70 | |
| J. Plin neodoriziran (osim plina u distribucijskom sustavu), bez mehaničkih primjesa, smola ili spojeva koji tvore smolu | ||
| Napomena:
* metanski broj prema CEN EN 16726 – Gas infrastructure – Quality of gas – Group H |
||
Područje eksplozivnosti u zraku od 5% do 15%
Oznaka opasnosti:
